Naslovnica Istaknuti članci Američki napad u Siriji mogući uvod u ukidanje sankcija Iranu

Američki napad u Siriji mogući uvod u ukidanje sankcija Iranu

Administracija Joe Bidena povukla je prve poteze na Bliskom istoku – izvela je napad na milicije u Siriji koje se povezuju sa Iranom te objavila izvještaj o ubistvu novinara Jamala Khashoggija u kojem se navodi i odgovornost saudijskog prijestolonasljednika

70

Sjedinjene Američke Države povukle su prve konkretne poteze koji se tiču Bliskog istoka otkako je administracija Joe Bidena preuzela vlast. Iako je kroz izjave zvaničnika u Washingtonu najavljeno da će glavni fokus nove američke administracije biti Kina, pitanje Bliskog istoka i dalje je na listi prioriteta, pogotovo dok Bidenov tim pokušava da vrati Iran za pregovorački sto i ponovo oživi nuklearni sporazum.

Istovremeno, u jeku tih napora, SAD je pokrenuo napad na šiitske milicije u Siriji koje se vežu za Iran. Također, američke B-52 bombardere u njihovoj redovnoj patroli regijiom prvi put je ispratilo i nekoliko izraelskih F-12 aviona, dok su pratnju nastavile i letjelice Saudijske Arabije i Katara kroz zračne prostore ovih zemlja, što se ocjenjuje kao poruka Iranu.

S druge strane, objavljen je i dugo očekivani izvještaj o smrti novinara Jamala Khashoggija u kojem se saudijski princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman povezuje sa ovim brutalnim ubistvom u saudijskom konzulatu u Istanbulu. Predsjednik Biden je početkom februara najavio da SAD više neće podržavati koaliciju predvođenu Saudijskom Arabijom koja vodi vojne operacije u Jemenu.

Šta ovi prvi potezi Washingtona znače uz sve ranije najave Bidenove administracije koje se tiču američke politike na Bliskom istoku?

Uvod u ukidanje sankcija Iranu

Objašnjavajući da je važno napomenuti da ne znači da su milicije koje se nazivaju šiitskima nužno direktno povezane sa Iranom, koji izravnu državnu podršku jedino daje libanskom Hezbollahu što pokazuje koliko je Teheran praktičan u pristupu tim grupama, stručnjak za Bliski istok Vedran Obućina ipak ističe da je američki napad poruka Iranu da one snage koje se smatraju proiranskima ili se nazivaju šiitskima neće biti tolerirane.

“To bi mogao biti i određeni ultimatum za skidanje sankcija Iranu, te povratak nuklearnom sporazumu. Ne mislim da će doći do istog nuklearnog sporazuma kakav je postojao prije. U tome se Biden nalazi negdje na pola puta između Obame i Trumpa: dogovor s Iranom je bio želja svih trojice, ali pod raznim uvjetima. Biden se suočava ovdje sa snažnim proizraelskim lobijem koji će napraviti sve da Kongres ne donese odluku o novom sporazumu”, kaže Obućina, politolog i teolog sa Univerziteta u Regensburgu.

Prema njegovom mišljenju, Bijela kuća bi se trebala ugledati na svoje evropske partnere koji imaju daleko trezveniji i pristupačniji pogled prema Teheranu jer znaju da stabilnost na Bliskom istoku nije moguća bez aktivnog uključenja Irana u rmirovne procese.

Slobodan Janković, stručnjak za Bliski istok i viši naučni saradnik u Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu, ističe da je još rano procjenjivati politiku Bidenove administracije na Bliskom istoku, jer su prošla tek dva mjeseca otkako je ona preuzela vlast te također dodaje da postoje i druge institucije koje odlučuju o vanjskoj politici Amerike.

Međutim, kako kaže, Iran je ohrabren promjenom vlasti u Washingtonu, budući da se ponovo pregovara o nuklearnom sporazumu, te da će doći do ponovnog pristupanja SAD sporazumu i mogućeg ukidanja sankcija, piše Al Jazeera.

“Treba biti svestan da u Vašingtonu i Pentagonu postoji neke strukture i da ne odlučuje samo jedan čovek ili nekoliko ljudi. Postoji tu nekoliko isprepletenih interesa, ali mislim da je napad u Siriji upravo uvod u to popuštanje i skidanje sankcija, da je to bila više demonstracija, kao i ovo slanje aviona B-52. Amerikanci su poslali avione da pomognu Izraelu i zaštite ga, tako da je to sve na nekin način uvod u skidanje sankcija sa Irana. Dakle, naizgled s jedne strane vojno delovanje, ali to je vojno delovanje Amerikancima često na Bliskom istoku opravdanje za neke korake, jer kada odlučuju o nečemu što je nepopularno u Izraelu, prvo moraju da urade nešto što je popularno za Izrael.”

S. Arabija nagrađena za kršenje ljudskih prava

S druge strane, SAD mora da se nosi sa svojim drugim bliskoistočnim partnerom, Saudijskom Arabijom. Iako je Biden tokom predsjedničke kampanje rekao da će poduzeti akcije protiv monarhije zbog njenog stalnog kršenja ljudskih prava, mnogi ne vide da se to dogodilo.

Objavljen je izvještaj američke obavještajne službe u kojem se navodi povezanost princa prijestolonasljednika Bin Salmana sa svirepim ubistvom Khashoggija, međutim, nova administracija nije ni nakon toga poduzela neke odlučnije korake u sankcioniranju. Ono što primjećuju mnogi analitičari jeste da Biden, za razliku od Trumpa, razgovara isključivo sa saudijskim kraljem Salmanom, a ne princom.

“Sjetimo li se napada 11. rujna, onda ćemo vidjeti da su Sjedinjene Države osudile saudijske državljane i elemente saudijske vlasti koja je trebala isplatiti velike odštete obiteljima stradalih. I što se dogodilo Rijadu? U mnogim stvarima je dodatno nagrađen raznim kupoprodajnim ugovorima. Isto se može očekivati i ovdje. Bjelodano je da je totalitarni saudijski režim krivac za ubojstvo novinara, kao i za ubojstvo, progon, zatočenje brojnih drugih državljana. Svaka takva država dobila bi s pravom sankcije UN-a i vodećih sila. No, demokracija i ljudska prava su vrlo slaba sredstva međunarodnih političkih odnosa”, smatra Obućina.

‘Liberalno ludilo’

Bilo da razgovara sa kraljem ili princom, dodaje, Biden ima problem s prirodom saudijskog režima, njegovim regionalnim ambicijama i ozbiljnim rušenjem svih standarda normalnog državnog ponašanja.

Dodatno, ističe Obućina, tu za SAD postoji i unutrašnji problem ogromnog lobija i utjecaja vojne industrije koja Bidenu neće dopustiti prekid izvoza oružja u Sadijsku Arabije. On se također pita i šta uopće znači prestanak američke podrške Rijadu u ratu u Jemenu.

“Znači li to da je Amerika protiv Saudijske Arabije? Hoće li zavesti sankcije? Hoće li prestati opskrbljivati Pustinjsku kraljevinu oružjem? Mislim da su ovi potezi vrlo kozmetički i bacaju prašinu u oči javnosti kako bi se zamračili stvarni odnosi Rijada i Washingtona”, zaključuje Obućina.

Janković se slaže da vjerovatno neće doći do nekih velikih promjena što se tiče odnosa SAD-a prema Saudijskoj Arabiji.

“Mislim da se radi o ludilu koje poslednjih nekoliko godina u neverovatnim razmerima trese Sedinjene Američke Države ali i Zapad uopšte, a to je jedno liberalno ludilo u kojem se sve sagledava kroz tu navodnu ugroženost ljudskih prava i onda tako u jednoj atmosferi oni moraju da fingiraju da žele da ispitaju slučaj tako strašnog ubistva novinara Washington Posta. Druga stvar koja može biti, ali mi to u ovom trenutnku ne možemo znati, to je samo pretpostavka, da ljudi koji rade u ministarstvu spoljnih poslova, odnosno u Državnom sekretarijatu, ljudi koji se bave Bliskim istokom i ljudi iz drugih institucija SAD-a koji se bave s tim, mogu da procene da je sam Muhamed bin Salman neupozdana ličnost po svojoj psihološkoj strukturi i da bi trebalo njega načeti.”

Odluka ICC-ja neće ništa promijeniti

Treća stvar koja se desila na Bliskom istoku posljednjih sedmica, iako nema veze sa novom politikom SAD-a, jeste da je Međunarodni krivični sud (ICC), čijim zaposlenicima je Trump ranije nametnuo sankcije, odlučio da pokrene istragu o mogućim ratnim zločinima na okupiranim palestinskim teritorijama. Ovaj potez su osudile i SAD i Izrael, dvije zemlje koje iz svojih razloga nisu članice ovog suda. Međutim, sagovornici Al Jazeere se slažu da ovo neće donijeti neku promjenu što se tiče palestinsko-izraelskog sukoba niti će utjecati na Izrael.

“SAD nije članica suda, tako da taj sud ne može ništa da uradi protiv Izraela. Izrael ga je osudio i nazvao antisemitskim zbog otvaranja istrage, a sam Izrael nikada nije odgovorao ni za jedno bombardovanje, napade koje vrši svake godine na ciljeve izvan svoje teritorije ili na okupirane teritorije, tako da ne vidim da će se tu nešto promeniti. Pogotovo imajući u vidu zaista snažne rezultate višegodišnje diplomatske ofanzive, a oni su vidljivi u ovim priznavanjima Izraela od strane sve više arapskih država i relaksacije odnosa sa drugima koji još uvek nisu priznali Izrael kao što je Saudijska Arabija”, kaže Janković.

Obućina smatra da ICC neće imati većih mogućnosti i ovlasti sve dok postoji trenutna struktura Vijeća sigurnosti UN-a u kojoj velike sile nemaju nikakvu namjeru oduzeti sami sebi pravo veta, koje ih može štititi od brojnih suđenja za njihova djela u međunarodnom prostoru.

“Izraelsko-palestinski sukob je pomalo zaboravljen, izraelskoj vladi su dane odriješite ruke u posljednjih nekoliko godina, i donesene su dalekosežne odluke koje Biden ne može jednostavno promijeniti. Prije svega, on to ne može napraviti kako bi potvrdio pravilo kontinuiteta političkih odluka. Kako bi Washington povratio povjerenje u svoj potpis na međunarodnim dokumentima, povjerenje u dalekosežnost svojih glavnih odluka, onda Biden ne može jednostavno preokrenuti sve odluke svog prethodnika jer bi bio isti kao i Trump.”

Stoga Obućina smatra da Biden u prvoj godini mandata mora iskazati konture svog političkog pravca koji je nadogradnja prethodnih administracija, a ne rušenje istih.

“U protivnom, teško ćemo moći vjerovati u američke odluke, što se napokon počelo vidjeti i u individualnim potezima europskih država.”