Naslovnica Vijesti Godišnjica zatvaranja logora Heliodrom, mjesta mučenja i stradanja Bošnjaka

Godišnjica zatvaranja logora Heliodrom, mjesta mučenja i stradanja Bošnjaka

61

Po prvi put otkako se zvanično obilježava godišnjica zatvaranja logora HVO-a, žrtve torture iz Mostara, uglavnom članovi Udruženja logoraša Mostar posjetit će prostor u kojem su danima mučeni i prebijani – nekad zloglasni Heliodrom.

Jedan od bivših logaraša Emir Hajdarović u razgovoru za Anadolu Agency (AA), podsjeća na psihička i fizička maltretiranja, na oduzimanje slobode i mogućnosti življenja, te na izgladnjivanja koja su ostavlja posljedice na sve logoraše.

“Svi smo žrtve politike presuđene u Haagu 2017, a jedan od sinonima patnje Mostaraca od 1993. je Heliodrom – mjesto stradanja i mjesto iz kojeg su stotine sugrađana bježeći iz pakla, otišle u zapadne zemlje. Taj projekat na sreću nije uspio, mi smo i danas tu, prkosni i ponosni, spremni zemlju graditi zajedno sa pripadnicima svih naroda u njoj. Ranije smo upućivali inicijativu ka udruženjima logoraša koja imaju hrvatski predznak, da zajedno posjećujemo sva mjesta stradanja, međutim odgovor nikad nismo dobili. Mi smo spremni pokloniti se žrtvama svih logora”, kaže Hajdarović.

Na Heliodrom u kojem je proveo dio vremena u kojem je bio logoraš (ukupno čak 309 dana), nakon rata u Mostaru otišao je samo jednom, dok delegacija Udruženja logoraša nikada do sada nije organizovano otišla na ovo mjesto.

“Ranije nisu bili ispunjeni svi uslovi za odlazak delegacije. Nije postojala ni spremnost institucija za to. Mnogi su nas nastojali spriječiti izgovorima kako je to danas mjesto gdje se mladi obrazuju, kako su objekti danas privatizovani i kako su nam za sve potrebne dozvole. Naša želja je položiti cvijeće pred zgradu koja je u tom vremenu bila ‘centralni zatvor’. Ona danas ne služi ničemu, devastirana je i prazna. Tu ćemo se sjetiti poginulih i patnji kroz koje smo prošli i mi koji smo preživjeli”, rekao je Hajdarović.

Heliodrom je u vremenu hrvatske agresije na Bosnu i Hercegovinu bio sabirni logor takozvane Hrvatske republike Herceg-Bosna. Prema optužnici Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY), pripadnici HVO-a počeli su držati muškarce bošnjačke nacionalnosti u logoru od 1993. do aprila 1994. godine, a prethodno su uhapšene stotine civila koji su živjeli u zapadnom dijelu grada. Pripadnici HVO-a nisu razlikovali civilne od vojnih zatvorenika, kako bi se civili oslobodili. Stanje u logoru bilo je katastrofalno.

Zatvorenici su svakodnevno psihički i fizički maltretirani, stražari su ih tukli, a zabilježeni su i slučajevi kada su psi čuvari puštani na neke od njih. Pojedini zatvorenici odvođeni su u grad kako bi vršili prisilni rad poput kopanja rovova, gradnje vojnih utvrda ili skupljanja tijela mrtvih vojnika HVO-a. U najtežim slučajevima, bili su prisiljeni hodati ispred snaga HVO-a, kao živi štit.

Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, kroz logore tzv. Herceg-Bosne – Heliodrom, Dretelj, Gabela, Široki Brijeg i druge, prošlo je preko 20.000 nedužnih muškaraca, žena i djece. Veliki broj ih je ubijen ili ranjen, a još uvijek se traga za 50 logoraša koji se vode kao nestali.

Haški sud je u novembru 2017. pravomoćno osudio čelnike takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, čime je potvrđena prvostepena presuda iz 2013. godine.