Naslovnica Istaknuti članci Kako su BiH i Srbija od normalnog života došle do lockdowna

Kako su BiH i Srbija od normalnog života došle do lockdowna

Epidemiolozi su upozoravali da se pozitivna situacija nikako ne može održati duže vrijeme ako se ljudi ne pridržavaju mjera ili uz (pre)blage mjere

58
Foto: EPA

Brojevi novozaraženih covidom-19, nakon dužeg pada, posljednjih tjedana ponovno naglo rastu u BiH i Srbiji.

Prema podacima Our World in Data (grafikon dolje) BiH je uz relativno stroge mjera i činjenicu da su trajali zimski praznici barem djelomično u nekim kantonima uspjela spustiti broj novozaraženih s preko 1600 u jednom danu početkom studenog na svega 200-tinjak sredinom siječnja. No od sredine veljače taj broj naglo raste tako da je jučer zabilježen 1251 novi slučaj.

Kako javlja agencija Anadolija, u Sarajevu se viđaju sve duži redovi pred punktovima za testiranje. Istovremeno na ulicama i u vrtovima kafića viđa se sve više građana koji se ne pridržavaju epidemioloških mjera – ne nose maske niti održavaju distancu.

Srbija je također imala veliki pad dnevnog broja novozaraženih od oko 7300 početkom prosinca do oko 1600 sredinom veljače. No od tada bilježi nagli rast tako da je jučer zabilježeno 4576 novih slučajeva. Usprkos epidemiološkim mjerama, masovnom cijepljenju i zabrani rada noćnih klubova i kafića poslije 20 sati, broj novozaraženih u Srbiji ponovo raste, zbog čega je Krizni stožer pooštrio mjere. Srbija trenutno nakon Estonije i Češke ima najviše novopotvrđenih slučajeva na milijun stanovnika u svijetu.

Kako smo već pisali na Indexu, te su zemlje za protivnike strožih mjera nakon Švedske postali novi primjeri uspješnosti politike ležernog pristupa i prirodnog usporavanja pandemije zbog kombinacije dovoljne prokuženosti populacije i osobne odgovornosti. No epidemiolozi su upozoravali da se pozitivna situacija nikako ne može održati duže vrijeme ako se ljudi ne pridržavaju mjera ili uz (pre)blage mjere.

Čak ni Šveđani, poznati po disciplini i savjesnosti, kao i drugim kulturološkim i socijalnim osobitostima koje predstavljaju prednost u pandemiji, nisu uspjeli održati situaciju povoljnom samo uz dobru volju građana. Švedske vlasti stoga su posljednjih mjeseci u više navrata bile prisiljene postrožavati mjere. 

Ti slučajevi potvrđuju da prirodna prokuženost, čak ni kada se zbroji s masovnim procjepljivanjem kakvo se provodi u Srbiji, ne može zaustaviti covid-19 sve dok velika većina populacije ne stekne imunitet, osobito sada kada se šire zarazniji sojevi virusa koji značajno podižu prag kolektivnog imuniteta, pa i smrtnost. Naime, nove studije provedene u Engleskoj pokazale su da je britanski soj virusa B.1.1.7. ne samo zarazniji već i za 67% smrtonosniji od starog soja.

Tako se ove dvije nama susjedne zemlje trenutno se nalaze pred uvođenjem novog lockdowna.

Vlada Sarajevskog kantona prekjučer je najavila da će sljedeći vikend uvesti lockdown – bit će zatvoreni svi ugostiteljski objekti koji su do sada mogli raditi do 22 sata, a zatvorit će se i sve neesencijalne trgovine. Ostat će otvorene samo prodavaonice prehrambenih proizvoda, ljekarne i benzinske crpke, prenosi Index.

Kolarić: Gotovo sve države su još daleko od kolektivnog imuniteta, Izrael mu je najbliži

Epidemiolog Branko Kolarić s Medicinskog fakulteta u Rijeci ističe da se epidemijsko širenje zarazne bolesti zaustavlja kada se postigne kolektivni imunitet u populaciji.

“Epidemija se zaustavlja kada je broj osoba koje se više ne mogu zaraziti dovoljno velik da zaražena osoba ne može u svojoj okolini zaraziti više od jedne osobe. Za postizanje kolektivnog imuniteta na SARS-CoV-2 udio imunih osoba treba biti 60-70% cjelokupne populacije, dok je za neke od novijih varijanti virusa koje imaju viši reprodukcijski broj taj udio i viši. Napominjem da se radi o osobama koje imaju stvarni imunitet, odnosno koje mogu neutralizirati virus prilikom kontakta”, kaže Kolarić.

“Prema aktualnoj epidemiološkoj situaciji možemo zaključiti da su gotovo sve države još dosta daleko od kolektivnog imuniteta. I relativno visoka stopa procijepljenosti kakvu ima Srbija nije dovoljna za zaustavljanje epidemije. Čini se da je Izrael najbliži postizanju kolektivnog imuniteta”, pojasnio je.

Po svemu sudeći, sve do ostvarenja kolektivnog imuniteta ili barem do procjepljivanja najrizičnijih skupina neophodno je provoditi nefarmaceutske epidemiološke mjere kako bi se brojke zadržale na razini koju je moguće kontrolirati.

Liječnici iz srpskog Kriznog stožera traže postrožavanje mjera

Srpski epidemiolog i član Stožera dr. Predrag Kon jučer je ponovio upozorenje i zahtjev medicinskog dijela Kriznog stožera da se sve djelatnosti rizične za širenje zaraze moraju zaključati na “najmanje tjedan dana kako bi se spriječilo širenje infekcije i smanjio pritisak na zdravstvene djelatnike jer se broj hospitaliziranih iz dana u dan povećava”.

Liječnici ističu da se kod novoprimljenih bolesnika teške kliničke slike poput obostrane upale pluća brzo razvijaju, što se pripisuje novim sojevima koronavirusa koji su nedavno registrirani i u Srbiji.

Virus se širi unatoč programu cijepljenja

Epidemiološke mjere u BiH i Srbiji službeno se nisu značajnije relaksirale. Pogoršanju epidemiološke situacije pridonosi činjenica da su se učenici nakon zimskih praznika vratili u škole, a odrasli na poslove. U BiH problem je također to što postoji popriličan kaos u provođenju mjera – dok se u jednoj županiji postrožuju, u susjednoj se popuštaju.