Naslovnica Analize NATO čini se ponovo udiše svjež zrak

NATO čini se ponovo udiše svjež zrak

Iako bi savez možda trebao više brinuti o Rusiji i Kini ili čak o sve antagonističnijem ponašanju Turske, moglo bi biti da je pitanje novca to koje će i dalje progoniti ovaj transatlantski brak

41

Nova američka administracija koja je više izvanjski posvećena vojnoj organizaciji i francuski predsjednik koji više ne smatra da je u stanju “moždane smrti” zasigurno su pomogli savezu da se osjeća življe, ali olujni oblaci i dalje se skupljaju na horizontu kada je riječ o tome kakva treba biti buduća misija NATO-a i kako će se ti napori finansirati.

Rani znaci novog transatlantskog proljeća u Briselu pokazali su se ove sedmice na prvom NATO-ovom sastanku ministara odbrane putem video linka sa novim američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nakon toga je požurio na konferenciju za novinare, proglašavajući da “imamo jedinstvenu priliku da otvorimo novo poglavlje u odnosima između Evrope i Sjeverne Amerike”.

Uoči Cornwalla

Ostala poglavlja u ovoj novoj romansi mogla bi se dodati već iduće sedmice kada se američki državni sekretar Tony Blinken uključi u Vijeće za vanjske poslove EU i dostići, ako pandemija dozvoli, vrtoglave visine tokom nekoliko napetih dana u junu, kada američki predsjednik Joe Biden planira biti u Evropi za G7 samitu u Cornwallu, na sastanaku s liderima EU u Briselu, a zatim i na velikom NATO-vom sastanku koji će pokazati odnos Evrope i Sjeverne Amerike u punom cvatu, piše RSE.

Na tom NATO samitu Stoltenberg će početi skicirati kako bi organizacija trebala izgledati u narednoj deceniji. Strateški koncept organizacije ovog kluba nije ažuriran od 2010. godine. U to vrijeme Kina se nije ni pominjala i govorilo se o strateškom partnerstvu s Rusijom.

Vremena su se zasigurno promijenila i Stoltenberg će dobiti zadatak da izvrši ažuriranje.

U decembru je imao grupu mudrih muškaraca i žena koji su izradili prijedloge koji su sadržavali ideje kao što su zaobilaženje blokada jedne zemlje, veća ovlaštenja za posredovanje generalnog sekretara i više ministarskih sastanaka. Neke će stvari otpasti, a druge neće, ali u kombinaciju je sada ubacio još jednu ideju koja se tiče jednog od višegodišnjih izazova za savez: novac.

Prijedlog, predstavljen prošle sedmice svim članicama saveza, podrazumijeva da bi NATO trebao zajednički financirati više njihovih operacija odvraćanja na savezničkoj teritoriji, ukidajući trenutni sistem po kojem jedan saveznik snosi sve troškove raspoređivanja. Ovo bi obuhvatilo borbene grupe koje NATO ima u tri baltičke zemlje i Poljskoj, kao i njegovo prisustvo u crnomorskom regionu, ali i druge zajedničke odbrambene inicijative, poput zračne policije, pomorskih operacija i stalnih pomorskih snaga.

Još nije jasno koliki će postotak računa platiti NATO ili koliko bi se budžet morao godišnje povećavati da bi se to pokrilo. Ali jedan zanimljiv aspekt toga je da će se uplata u NATO-ov kasicu računati u cilj od 2 posto za odbranu. Ovo je muzika za uši zemaljama poput Kanade, Njemačke i Italije koje se zasad ne približavaju tome da 2 posto svog godišnjeg nacionalnog BDP-a posvete odbrani, ali puno doprinose raznim vojnim inicijativama na tlu NATO-a.

Ipak, ta brojka i dalje ostaje mjerilo saveza, uglavnom zahvaljujući ustrajnom zalaganju Sjedinjenih Američkih Država za to. Do sada su ga postigle samo Amerika i osam drugih zemalja, a iako bi to mogo postići još nekoliko zemalja u narednim godinama, niko ne vjeruje da će “Welško obećanje” dato 2014. godine prema kojem će sve članice organizacije potrošiti 2 posto na odbranu do 2024. ikada biti ispoštovano.

Francuska, koja puno pažnje posvećuje Africi i zbog toga nema puno koristi od nje, već je izrazila svoje oklijevanje, ali pravo je pitanje kako će SAD protumačiti prijedlog. Glasovi koji dolaze iz Brisela govore da ga Amerikanci “pažljivo proučavaju”. Washington, koji doprinosi svojim prisustvom u Poljskoj i pomorskim operacijama, imat će koristi od aranžmana, ali hoće li smatrati da pušta druge s udice po pitanju troškova odbrane ukoliko se s njim složi?

Bidenova administracija doista želi donijeti pomirljiviji ton u komunikaciju sa saveznicima nakon što ih je četiri godine Donald Trump grdio kao “delinkvente” zbog neplaćanja. Ali, i za njega je poželjno da Evropljani daju više, a to će biti prilično uravnotežen čin, posebno s obzirom da će korona virus uništavati ekonomsku proizvodnju u doglednoj budućnosti.

Iako je prijetio da će se SAD potpuno povući, Trump je uspio obezbijediti ograničenje američkog doprinosa zajedničkom budžetu NATO-a.

Taktika šoka

Budžet, od oko 2 milijarde eura godišnje, dolazi iz nacionalnih doprinosa, koji se zasnivaju na bruto nacionalnom dohotku članica. Sjedinjene Države čine 16 posto od tog iznosa, isto kao i Njemačka.

Također vrijedi uzeti u obzir da će 2021. biti sedma uzastopna godina povećanih izdataka za odbranu od strane europskih saveznika i Kanade, koji su od 2014. doprinijeli kumulativnih dodatnih 190 milijardi dolara. Trump naravno ne može biti zaslužan za sve to, ali mnogi u savezu tvrde da je njegova “taktika šoka” imala određeni učinak.

Dakle, iako bi savez možda trebao više brinuti o Rusiji i Kini ili čak o sve antagonističnijem ponašanju Turske, moglo bi biti da je pitanje novca to koje će i dalje progoniti ovaj transatlantski brak.