Naslovnica Vijesti Obrazovanje u BiH nije na zadovoljavajućem nivou

Obrazovanje u BiH nije na zadovoljavajućem nivou

Da biste zadržali jednog inžinjera, morate mu dati određene uslove, da ne radi za neku mizernu platu, pojasnio je Batalović

89

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini nije na zadovoljavajućem nivou i da bi se poboljšalo trenutno stanje potrebna je saradnja i dijalog obrazovnih institucija, nevladinih organizacija i politike, zaključak je današnjeg sastanka u Sarajevu predstavnika lokalne vlasti, nevladinih organizacija i obrazovnih institucija, javlja Anadolu Agency (AA).

Seid Škaljić, vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad, kazao je da su se danas okupili kako bi razgovarali o mladima, njihovom obrazovanju i društvenom angažmanu.

Smatra da se trebaju desiti mnoge promjene, koje bi trebale krenuti iz tri grane – obrazovanja, nevladinih organizacija i politike.

O obrazovanju u BiH govorio je i Mirza Batalović, docent na Elektrotehničkom fakultetu i predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad.

“Nažalost, mi u BiH nemamo adekvatne uslove”, rekao je Batalović.

Govoreći o konkretnim mjerama koje bi trebalo poduzeti kada su u pitanju mladi i obrazovanje, navodi da je prvenstveno bitno zadržati ljude da ne idu u neke druge zemlje.

“Da biste zadržali jednog inžinjera, morate mu dati određene uslove, da ne radi za neku mizernu platu”, pojasnio je Batalović.

Elma Slabić, studentica prve godine Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, ne razmišlja o odlasku iz BiH.

“Smatram da ovdje ima dovoljno prilika za one koji žele da rade. Nije toliki problem u obrazovnom sistemu, koliko u pasivnosti velikog broja studenata”, izjavila je Slabić za AA.

Profesor Borislav Petrović s Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kazao je da je i sada, u vrijeme pandemije, često imao neformalne sastanke s studentima.

“Obrazovanje nije na zadovoljavajućem nivou, ne treba razmišljati da možemo napraviti ogroman skok, nego ići korak po korak”, izjavio je Petrović.

Benisa Bibuljica iz PRONI centra za omladinski razvoj smatra da je formalno obrazovanje u BiH “rastrećeno” praktičnog rada.

“Studenti nemaju mogućnost da teorijsko znanje znaju i primijeniti. Mislim da je najveći nedostatak formalnog obrazovanja, koji tjera mlade ljude iz zemlje, nedostatak prakse i nemogućnost da se zaposle u svojoj struci nakon završenog obrazovanja”, pojasnila je Bibuljica.