Naslovnica Istaknuti članci Spasioci: Kada odu u misiju, po njih nema ko doći

Spasioci: Kada odu u misiju, po njih nema ko doći

Sekunde su dovoljne da se idiličan boravak u prirodi pretvori u agoniju. A kada se nađete u životnoj opasnosti, daleko od civilizacije, najčešće, jedini koji su spremni pomoći su upravo članovi GSS-a

61

Hrabrost, obučenost i spremnost na pomoć spasilaca važna je kada je napotrebnije, u nesreći. Uz njihovu pomoć, izvučeno je i tijelo pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koji je stradao u lavini na planini Prenj. Problema sa kojima se spasioci suočavaju je mnogo. Živote spašavaju volonterski, često svoj rizikujući. Njihov rad nije zakonom definisan. Kažu – kada odu u misiju, po njih nema ko doći.

Sekunde su dovoljne da se idiličan boravak u prirodi pretvori u agoniju. A kada se nađete u životnoj opasnosti, daleko od civilizacije, najčešće, jedini koji su spremni pomoći su upravo članovi GSS-a.

“Onaj momenat kada više ne može da izađe ni vojska, ni policija, ni Civilna zaštita, ni hitna pomoć, i mi kada izađemo na teren, po nas više nema ko doći”, ističe Dženadin Veladžić, GSS FBiH.

Miri Kalemu, načelniku stanice Jahorina u sječanje se urezalo spasavanje Simona Vogrineca, slovenačkog paraglajderiste koji je u minskom polju na Trebeviću izgubio obje noge.

“Demineri Republičke uprave Civilne Zaštite su deminirali put širine metar i po, rekli su da je 50-50% da je to deminirano, nas šest je ušlo, uspjelo da pruži prvu pomoć i da ga iznesemo”, priča Kalem, GSS Jahorina.

Na planini Plješevici pune su ruke posla za GSS Bihaća. Migranti, u želji da se domognu hrvatske teritorije nerijetko se izgube ili povrijede.

“Prošle godine je njih 13 upalo u jamu, bilo je neshvatljivo kako je njih toliko upalo u tu malu vrtaču. Imamo dosta iskušenja, prije mjesec dana imali smo, spasavali smo šest migranata među kojima je bilo i žena, i trudnica”, kaže Ermin Lipović, GSS Bihać.

Vrhunski obučeni za svoj rad ne primaju novac, dobrovoljno i volonterski pristupili su GSS-u. Nabavka opreme, najčešće im zavisi od dobre volje Civilnih zaštita. A njihov rad nije uređen Zakonom.

“Najbolje bi bilo na nivou države, nama je prihvatljvo na nivou Federacije BiH, da naši ljudi kada odu u akciju, kao što su sinoć otišli, ostali do pet, šest ujutro, morali su krenuti na posao u sedam, u osam. Ti ljudi su cijelu noć proveli -20, mrzli se, teglili kopali i onda su morali doći na posao Sinoć u onoj akciji niko nije stajao iza nas. Obećanja ima, od obećanja se ne živi, razgovarali smo i sa premijerima, i direktorima Civilne zaštite, obećanja postoje, ali realizacije nema”, navodi Veladžić.

Njihov značaj posebno je vidiljv u zimskom periodu, neprestano su prisutni na skijalištima.

“Ogroman je broj intervencija, kada bih vam rekao da je GSS Jahorina u samom Olimpijskom centru preko 400 intervencija godišnje”, otkriva Kalem.

Mi ne pitamo ni ko je, ni odakle, ni šta je, ni koji je njegov cilj, zašto ide u patikama preko planine kada je najveći snijeg i tako dalje”, ističe Lipović.

Sva spasavanja obavi dvadesetak spasioca ove stanice. U cijeloj BiH aktivno je 12 stanica, sa tek nešto više od dvije stotine spasioca.