Naslovnica Istaknuti članci T ćelije bi mogle postati ključne u borbi protiv novih sojeva koronavirusa

T ćelije bi mogle postati ključne u borbi protiv novih sojeva koronavirusa

Farmaceutske kompanije već traže načine da pokrenu razvoj novih vakcina koje će znatno efikasnije stimulisati rad T ćelija

72

Uprkos činjenici da je razvoj vakcine protiv koronavirusa nauku natjerao da pomjera granice, pojava novih sojeva koronavirusa natjerala je istraživače na ponovno preispitivanje efikasnosti T ćelija u borbi protiv virusa.

Iako su naučnici i dalje zabrinuti zbog razvoja novih sojeva koronavirusa koji postaju manje ili više otporniji na antitijela koja se stvaraju u organizmu kod osoba koje su prebolovale virus, razvoj sojeva ponovno je pokrenuo zanimanje naučnika i za nove vrste tzv. odbrane od virusa, navodi se u uglednom naučnom časopisu Nature .

Naučnici se tako nadaju da bi sada već famozne T ćelije mogle pružiti određeni imunitet i zaštitu od koronavirusa čak i u slučaju ako antitijela postanu manje efikasna u borbi protiv ovog virusa.

“Znamo da su antitijela vjerovatno manje učinkovita u slučaju novih sojeva, ali možda nas T ćelije mogu spasiti. S aspekta nauke to ima smisla, nemamo podatke, ali možemo se nadati”, kaže Daina Graybosch, biotehnološka analitičarka iz investicijske banke SVB Leerink u New Yorku.

Dosadašnji razvoj vakcina protiv koronavirusa uglavnom se usredotočio na razvoj antitijela što je potpuno opravdano smatra Alessandro Sette s Instituta za imunologiju La Jolla u Kaliforniji.

“Taj nivo zaštite smatra se zlatnim standardom, ali obično zahtijeva velik broj antitijela. Sjajno je ako možete proizvesti veliki broj antitijela, ali to nije nužno uvijek moguće”, kaže Sette.

T ćelije – ubice

Osim antitijela, imunuloški sistem čovjeka proizvodi i veliki broj T ćelija koje također mogu utjecati na virus. Neke od njih čak mogu i uništavati ćelije zaražene virusom i takve ćelije se nazivaju CD8. Druge, tzv. pomoćne T ćelije (CD4) važne su za obavljanje drugih imunoloških funkcija kao što su stimuliranje proizvodnje antitijela i novih T ćelija.

Ipak, kako se ističe, T ćelije ne mogu spriječiti pojavu infekcije virusom s obzirom da se one aktiviraju tek kada je virus već duže vremena prisutan u tijelu. Međutim, njihova uloga može biti presudna u trenutku kada osoba počne razvijati simptome koronavirusa.

“U slučaju koronavirusa, T ćelije bi mogle odigrati ključnu ulogu i napraviti razliku između osoba koje će razviti blage simptome i onih koji će trebati bolničku njegu. Ako su u stanju ‘ubiti’ ćelije zaražene virusom prije nego što se one prošire iz gornjeg respiratornog trakta, to će utjecati i na sam tok bolesti”, smatra Annika Karlsson, imunolog sa Instituta Karolinska u Stockholmu.

T ćelije bi također, trebale imati i znatnu drugačiju ulogu kod novih sojeva koronavirusa.

Prema studiji Settea i njegovih kolega, pokazalo se kako ljudi zaraženi koronavirusom obično generiraju u sebi T ćelije koje ciljaju najmanje 15-20 različitih dijelova proteina koronavirusa. Naravno, koji će dio virusa T ćelije odabrati za napad ovisi od osobe do osobe što znači da će ljudi moći generirati različite T ćelije koje mogu napasti potpuno različite dijelove virusa. Zbog toga, smatra Sette, virusu će biti znatno teže mutirati kako bi izbjegao odgovor T ćelija.

Nakon otkrivanja novih sojeva virusa, naročito južnoafričkog koji se pokazao znatno otpornijim na antitijela koja je prouzrokovao dosadašnji koronavirus, naučnici su počeli razmišljati o tome da li bi T ćelije bile znatno manje osjetljive na mutacije virusa. Upravo rani rezultati istraživanja imunologa pokazali su kako bi to mogao biti slučaj ali za kvalitetnije i detaljnije podatke trebat će uložiti i mnogo više vremena.

Prilagođavanje vakcina novim sojevima virusa

Zbog pojave novih sojeva virusa, istraživači su već najavili kako vakcine mogu biti manje efikasne u borbi protiv novih sojeva koronavirusa. Zbog toga, farmaceutske kompanije već traže načine da pokrenu razvoj novih vakcina koje će znatno efikasnije stimulisati rad T ćelija. Jedna od kompanija koja je već započela istraživanja u ovom smjeru jeste i Gritstone Oncology iz Kalifornije koja radi na eksperimentalnoj vakcini koja uključuje tzv. genetski kod nekoliko dijelova proteina koronavirusa za koje je do sada poznato da izazivaju reakcije T ćelija. Klinička ispitivanja ove vrste vakcina trebala bi početi u prvom kvartalu ove godine.

Ipak, svi se nadaju kako će razvoj ovakve vrste vakcina ostati u eksperimentalnoj fazi te da će se dosadašnje vakcine biti dovoljne u efikasnoj borbi čovječanstva protiv pandemije koronavirusa.

“Nadam se da će trenutne vakcine biti učinkovite protiv koronavirusa i njegovih novih sojeva te da naša vakcina neće biti potrebna stanovništvu. Ovu vakcinu razvijamo kako bismo bili spremni na lošiji scenario. Naravno, kao i svi, nadamo se da će sve ovo što radimo biti gubljenje vremena. U svakom slučaju, dobro je biti spreman na sve”, rekao je predsjednik Gritstone kompanije Andrew Allen.