Naslovnica Istaknuti članci Upozorenje stručnjaka: Virus bukti jer se ne poštuju mjere, a borba je...

Upozorenje stručnjaka: Virus bukti jer se ne poštuju mjere, a borba je maratonska

Bitno je staviti sezonsku gripu pod kontrolu (vakcina), štititi se provođenjem danas propisanih mjera i od ostalih respiratornih virusa i bakterija, kao i podizati imuni sistem na najviši mogući nivo, kaže Zvizdić

57
Zvizdić: Nažalost, vlast na nivou BiH nije reagovala na vrijeme

„Ovo čemu svjedočimo je direktna posljedica nediscipliniranosti stanovništva, neprihvatanja propisanih mjera i davanja prostora laicima da proizvoljno špekulišu sa stanovništvom u smislu anuliranja postojanja virusa i mogućnošću zaražavanja i fatalnog ishoda.“

Ovo su riječi redovnog profesora na Medicinskom i Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, virologa i specijaliste medicinske mikrobiologije, emeritusa Šukrije Zvizdića, koji je komentirao konstantno pogoršanje situacije s epidemijom korona virusa u Bosni i Hercegovini.

Epidemiji u BiH ne samo da se ne nazire kraj, već, kako pokazuju brojke, svakodnevno bukti. I dok se iz dana u dan smjenjuju trocifrene brojke zaraženih, a od COVID-a 19 umiru i mlađi i zdraviji ljudi, u javnosti traju polemike je li stanje ozbiljno ili ne, te da li treba vraćati dio restriktivnih mjera ili “pustiti ljude na miru”.

Zvizdić je mišljenja da se epidemije i pandemije ovih razmjera dešavaju jednom u 100 godina, te da su zatekle vlasti u BiH, koje od početka nisu dobro vodile krizu.

– Nažalost, vlast na nivou Bosne i Hercegovine nije reagovala na vrijeme. Vijeće ministara, kao i Ministarstvo civilnih poslova BiH nisu odmah formirali krizni štab, što je u oba entiteta i Distriktu Brčko dovelo do proglašenja epidemije, ali sa različitim stepenima opasnosti. Ni danas na državnom nivou nemamo jasno definisan krizni štab, kao ni odgovarajuće mjere.

Početkom marta u Federaciji BiH proglašeno je izvanredno stanje, koje odgovara stanju epidemije, a uvedene su restriktivne mjere, što je sve imalo za cilj da se infekcija stavi pod kontrolu, da se virus ne širi eksponencijalno, da se zaštiti zdravlje stanovništva, sačuvaju bolnički kapaciteti i educira stanovništvo. U ovom periodu epidemiološka slika u BiH bila je zadovoljavajuća, virus se nije širio eksponencijalno i na završetku karantina imali smo među državama Evrope najmanji broj inficiranih, oboljelih i umrlih.

  • Šta se onda dogodilo pa imamo ovakvu epidemiološku sliku?

– Ukidanjem restriktivnih mjera, a propisivanjem preporuka građanstvu da se u indiciranim situacijama nose maske, održava higijena ruku, kao i drži fizička distanca od dva metra desila se nepredviđena situacija. Stvorili su se uslovi da se korona virus nesmetano širi i inficira daleko veći broj stanovnika, od onoga koji smo očekivali. Danas smo u situaciji da se u cijeloj BiH svakodnevno inficira daleko veći broj građana nego u svim ostalim zamljama okruženja i Evrope, računajući na milion stanovnika.

  • Kako je zdravstveni sistem u BiH reagovao na pojavu epidemije? Jesu li mogli nešto bolje uraditi?

– Zdravstveni sistem se trenutno nalazi u nezavidnoj situaciji, kako sa aspekta raspoloživog medicinskog kadra, tako i sa aspekta opremljenosti zdravstvenih ustanova, odnosno raspoloživih bolničkih kapaciteta (izolatoriji). Lično smatram da je za pripremu i dovođenje zdravstvenih ustanova u optimalne uslove rada bilo dovoljno vremena. Naročito je bilo potrebno pojačati i educirati dovoljan broj zdravstvenih radnika iz domena dijagnostike virusa, na šta sam u više navrata ukazivao. Bilo je potrebno educirati nedostajući kadar, odnosno obezbijediti timovima zamjenu i rezervu. Ta zamjena se mogla obezbijediti kod mlađih ljekara, kao i ljekara srodnih usmjerenja i specijalnosti.

  • Da li su aktuelne mjere i preporuke adekvatne situaciji? Da li nadležni organi znaju šta rade i koliko su, općenito, odgovorili na ovako težak izazov?

– Od prvog dana epidemije davao sam podršku radu štabova u cijeloj Bosni i Hercegovini, na svim nivoima, što činim i danas. Propisane mjere smatram adekvatnim i univerzalnim za ovakvu epidemijsku situaciju. Međutim, insistirao sam da u sastavu štabova budu prije svega uključeni ljekari specijalisti sa iskustvom iz adekvatnih oblasti, ali i da budu uključeni mladi ljekari, koji bi se educirali za buduće vrijeme. Isto tako, ono što mislim da nije bilo adekvatno je pogrešna dugotrajna procjena epidemiološke situacije iskazivana u ocjeni da je „epidemiološka situacija pod kontrolom“ i da nije „zabrinjavajuća“, iako je već tada bilo jasno da se epidemija kreće u pogrešnom smjeru i da se može očekivati ovo što se danas dešava.

Tome u prilog je išla i notorna i očigledna činjenica da se stanovništvo ne pridržava predloženih protuepidemijskih mjera, da se građani ne pridržavaju obaveznog nošenja maski, da se svakodnevno održavaju skupovi bez propisane distance od dva metra i da je epidemiološki bilo očigledno da mora doći do ekspozije zaraze. Uz to se znalo za sklonosti naših građana za porodičnim okupljanjima, grljenju, ljubljenju i drugim bliskim kontaktima.  

  • Vode se stalne polemike o potrebi za strožijim mjerama. Jesu li one neophodne?

– U današnjoj situaciji uvedena naređenja od strane kriznih štabova moraju biti kontrolisana od strane adekvatnih službi, a sve uočene nedostatke treba na licu mjesta sankcionisati. Ponovo uvoditi karantin ili ograničiti kretanje stanovništva bilo bi neadekvatno, zato što je i to kratkoročna mjera koja ne doprinosi dugoročnoj eliminaciji virusa iz sredine. Nakon njihovog ukidanja, desila bi se ista situacija kao i sad, uz niz ostalih negativnih posljedica ekonomskog i psihološkog karaktera. Potrebno je istaći da se mjere moraju narediti, sprovoditi i kontrolisati, a ne o njima samo diskutovati. Ovo je ozbiljna situacija.

  • Kako objašnjavate sve veći broj slučajeva infekcije, ali i smrti mladih i inače zdravih ljudi? Postoji mogućnost da je virus mutirao i ojačao?

– Mora se znati da je virus stalno prisutan u populaciji, da cirkulira i zaražava, da nigdje neće „otići“, a naročito mu pogoduje ovakvo „gostoprimstvo“ naših građana, koji mu omogućavaju nesmetano širenje. Ovo se naročito odnosi na mlađu populaciju, onu koja je najnepažljivija, pa se virus širi i među njima. Oni se inficiraju asimptomatski i misle da virusa i nema. To je zabluda, jer virusi ne biraju domaćina. On će inficirati svaku osobu koja mu bude na raspolaganju, a ovisno od količine unijetih virusnih partikula u respiratorni sistem, imat ćemo različite kliničke manifestacije. Zbog toga imamo infekcije i oboljevanja i mlađih, pa čak i djece. Niko nije siguran od infekcije, niko nije zaštićen i ne može znati kako će na virusnu infekciju reagovati, bez obzira na starosnu dob.

Ako govorimo o mogućim mutacijama, poznato je da virusi mutiraju, ali u kojem smjeru idu mutacije, teško je predvidjeti. Novi korona virus nije do danas mutirao u smjeru koji smo mi željeli. Otkrivene mutacije nemaju bitnog značaja da izmijene virulenciju virusa. Virusi ne „slabe“ ili „ojačavaju“, virusi ne „blijede“ i ne mogu biti „abortivni“, a antitijela proizvedena antitijela od strane organizma ne mogu „izblijediti“. To su zablude.     

  • Očekujete li vakcinu u skorije vrijeme i može li ona biti dovoljna da riješi problem?

– Za razvoj vakcine potrebno je vrijeme, svako kraćenje tog vremena je opasno, jer bi tako razvijena vakcina mogla imati veliki broj neželjenih i još neotkrivenih posljedica. Zbog toga se i rade adekvatna istraživanja, kontrole i na osnovu odgovarajućih rezultata istraživanja i daju nacionalna odobrenja za određenu vakcinu.

  • Uz ovako ubrzano širenje zaraze, može li se očekivati da BiH razvije „imunitet krda“?

– Imunitet krda je za mene jako ružan termin. Imunitet jedne populacije razvija se prirodnim putem ili vakcinacijom. Očekivati da se imunitet na koronavirus razvije prirodnim putem kod 70 do 80 posto stanovništva je nerealno, jer za to treba jako puno vremena. Zato se cijela naučna zajednica dala u potragu za adekvatnom vakcinom, vakcinom koja bi rezultirala razvojem adekvatnog imuniteta.

  • Kako zamišljate predviđeni zimski sudar korona virusa i sezonske gripe? Hoće li hladnoća pomoći, ili odmoći?

– Dolaskom hladnijih mjeseci situacija se u nekim aspektima našeg života, pa i u vezi ovog virusa sigurno mijenja. Novi korona virus nije bio podložan godišnjim sezonama, prisutan je u svim. To se nije očekivalo. Kako će se ponašati u novoj, hladnijoj sezoni godine, niko sa sigurnošću ne zna. Sve su samo pretpostavke, ali bez naučne osnove. U hladnijim mjesecima ljudi se zatvaraju, manje je svježeg zraka, vlažnost sredine je manja, a naš respiratorni sistem je opterećeniji i izloženiji virusnim, bakterijskim i gljivičnim infekcijama.

Uz korona virus čovjek je izložen mogućoj infekciji sa još nekoliko stotina različitih vrsta virusa, među kojima su najznačajniji virusi influence ili uzročnici gripe. Imat ćemo situaciju da nas mogu inficirati svi potencijalno patogeni virusi i bakterije, ali to svakako nije baš tako zabrinjavajuće, pošto smo u situaciji da preduzmemo sve raspoložive mjere da do toga ne dođe. Bitno je staviti sezonsku gripu pod kontrolu (vakcina), štititi se provođenjem danas propisanih mjera i od ostalih respiratornih virusa i bakterija, kao i podizati imuni sistem na najviši mogući nivo. Rijetke su, ali i moguće situacije kada se jedan organizam inficira sa više različitih virusa. Tada nastupa još teža situacija, jer je organizam u veoma teškoj, pa i bezizlaznoj situaciji.

Ono na šta bih apelovao je da se vlast i opozicija u BiH ujedine i da se svi borimo protiv korona virusne infekcije. Ovo je jedna maratonska borba i nju moramo dobiti sa što manje žrtava, ističe Zvizdić.