Naslovnica Istaknuti članci Dvadeset atrakcija za ispunjen odmor u Bihaću

Dvadeset atrakcija za ispunjen odmor u Bihaću

Oni koji su posjetili Bihać znaju šta znači krajiška gostoljubivost i srdačnost. Kad su u pitanju kulturno-­historijske znamenitosti, preporučujemo da obilazak počnete od samog središta grada, iz razloga što je centar novog, modernog Bihaća izgrađen na bedemima starog grada, o čemu svjedoče ostaci zidina

93

Bihać je jedan od najljepših bh. gradova u kojem se priroda i urbani dio savršeno nadopunjavaju, a ako ga dosad niste posjetili krajnje je vrijeme da to učinite. Grad na rijeci Uni, smješten na krajnjem zapadu Bosne i Hercegovine, udaljen je od ostatka zemlje pa preporučujemo da za posjetu Bihaću odvojite barem vikend, jer jedan dan nije dovoljan za odmor i obilazak brojnih turističkih lokacija. Bihać je oduvijek bio raskrižje važnih puteva pa je doticaj Istoka i Zapada, starog i novog, vidljiv na svakom koraku. Prirodne ljepote i ukusna hrana ovom gradu se ne mogu osporiti.

Oni koji su posjetili Bihać znaju šta znači krajiška gostoljubivost i srdačnost. Kad su u pitanju kulturno-­historijske znamenitosti, preporučujemo da obilazak počnete od samog središta grada, iz razloga što je centar novog, modernog Bihaća izgrađen na bedemima starog grada, o čemu svjedoče ostaci zidina. Pa počnimo redom.

1. Kapetanova kula

Premda spada među najstarije građevine Bihaća i jedan je od simbola grada, do dana današnjeg nije utvrđeno kad je tačno Kapetanova kula izgrađena. Prema teoriji H. Strausa u knjizi “Bihaćke kule i gradine”, Kapetanova kula je sagrađena 1205. i bila je jedna od četiri kule od kojih su tri razorene. Prema legendi, Kapetanova kula, odnosno, utvrđeni Bihać, spasili su glavu ugarskom kralju Beli IV kojeg su do samih zidina gonili tatarski konjanici. U znak zahvalnosti Bela IV proglašava Bihać slobodnim gradom i naređuje da se u kameno pročelje kule ukleše njegov simbol – crni gavran.

Dolaskom Austro-Ugarske monarhije na ove prostore, kula je pretvorena u tamnicu ili okružni zatvor. Čuveni pisac Branko Ćopić u svom djelu “Magareće godine” opisao je bijeg hajduka iz ovog zatvora. Kapetanova kula je 1959. godine pretvorena u muzejski prostor u kojem su smještene stalne postavke, a nedavno su i obnovljenen. Kula je proglašena nacionalnim spomenikom BiH 2007. godine.

2. Crkva sv. Ante Padovanskog

Odmah preko puta Kapetanove kule nalaze se ostaci crkve Svetog Ante (Antuna) Padovanskog, sa dobro očuvanim zvonikom.  Njena gradnja je započela dolaskom austrougarske vlasti, na lokaciji gdje je i bila jedna od porušenih srednjovjekovnih bihaćkih crkava, a završena je 1894. godine.

Sam izgled crkve bio je, za ono vrijeme, više nego impozantan. Prostirala se na 900 kvadrata sa pravougaonim zvonikom visine 50 metara, koji je dominirao iznad gradskog urbanog jezgra. Tokom Drugog svjetskog rata crkva je znatno oštećena, a nikad nije obnovljena. Od ovog vjerskog objekta ostao je jedino kvadratni visoki toranj sa zvonikom koji i danas odolijeva zubu vremena.

3. Bihaćki sarkofag

Ova gradska znamenitost  poznata je i kao Grobnica hrvatskih velikaša, odnosno Grobnica bihaćkog plemstva. Originalni sarkofag podignut je krajem 19. stoljeća na lokaciji na kojoj je izgrađena tada nova crkva Sv. Ante Padovanskog u Bihaću. U sarkofag su pohranjeni ostaci devet bihaćkih uglednika, koji su braneći Bihać, poginuli u bitkama protiv osmanlijske vojske, u prvoj polovici 16. stoljeća.
Ovi hrvatski velikaši sahranjivani su u zidu predvorja stare crkve Sv. Ante Padovanskog, koju su Osmanlije nakon ulaska u Bihać 1592. godine pretvorili u džamiju Fethiju. Tada su posmrtni ostaci premješteni na parcelu pored novoizgrađene džamije, a poslije gotovo tri stoljeća prebačeni su u sarkofag. Devastirane reljefe i repliku Bihaćkog sarkofaga prije desetak godina izradio je umjetnik i majstor Tomislav Turkalj. Bihaćki sarkofag i Crkva Sv. Ante proglašeni su nacionalnim spomenikom 2006. godine.

4. Džamija Fethija

Bihaćka džamija Fethija ima vrlo zanimljivu historiju, jer je prvobitno bila crkva. 15. stoljeća bila  crkva svetog Antonija. Prepotpostavlja se da je  sagrađena polovinom 13. stoljeća, a nazvana je Crkva svetog Antonija. Po naredbi Hasan-paše Predojevića, Crkva svetog Antuna je otkupljena od bihaćkih katolika, a o tome postoje dokumenti u bečkim i u istanbulskim arhivama. Nakon toga je preuređena u džamiju i dobija ime ime po jednoj od Kur’anskih sura – Feth (Pobjeda). Građena je u gotskom stilu, a prilikom preuređenja u džamiju, osmanlijski graditelji su neke do prozora s južne i sjeverne strane zazidali, a otvoreni su novi. U sredini objekta, umjesto oltara, postavljen je mihrab. Iznad velikih ulaznih vrata ostala je gotička rozeta. Zvonik je ostao netaknut sve do 1863. godine kada se zbog dotrajalosti ruši i zamjenjuje vitkim minaretom koji je od iste vrste kamena-bihacita. U samom podnožju minareta i dan danas ostala su neoštećena dva natpisa na arapskom jeziku koji govore o izgradnji ovog vjerskog spomenika.

Fethija je danas otvorena za svakoga, pogotovo za turiste koji svakodnevno prolaze i slikaju, zainteresovani za historiju ove nekadašnje crkve.

5. Muzej AVNOJ-a

Muzej je osnovan 1952. godine kao memorijalni i jugoslovenski. Smješten je u zgradi “Kloster”, u sali u kojoj se i održalo Prvo zasjedanje AVNOJ-a. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) održalo je prvo zasijedanje u Bihaću, 26. i 27. novembra 1942., i tada je potvrđen proces federalnog institucionaliziranja Jugoslavije.

Zgrada Kloster sazidana 1939. godne kao poklon Bišćanina iz Amerike časnim sestrama. Služila je za javne i kulturne priredbe. U toku “Bihaćke republike” bila je preuređena i za kino predstave.

Stalna muzejska postavka sastoji se od eksponata, dokumenata, fotografija i legend, svih trodimenzionalnih originalnih predmeta iz zbirke AVNOJ-a, te oko 18 umjetničkih radova iz zbirke Muzeja AVNOJ-a.

6. Galerija “Enver Krupić”

Akademski slikar Enver Krupić, rođen u Bosanskoj Krupi 1911. godine, testamentom je svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu ustupio Gradu Bihaću. Tom prilikom je i zadužio Grad da zauzvrat osnuje i izgradi Umjetničku galeriju „Enver Krupić“. Ostavština uključuje nekoliko stotina umjetničkih slika u ulju i akvarelu te crteže. Krupić je bio zaljubljen u Unu pa je gotovo svakodnevno slika rijeku, okolni pejzaž, atmosferu i vegetaciju.  Krupić je umro u Bihaću, 29. januara 1992. godine, tako da je rat onemogućio osnivanje i izgradnju galerije. Bihaćke gradske vlasti su 2005. godine započele ispunjavanje obaveze prema ovom umjetniku. Ova memorijalna zbirka svečano je otvorena i započela je sa radom 29. septembra 2006. godine kao sastavni dio Javne ustanove „Gradska galerija“ Bihać.

7. Stari grad Sokolac

Smješten na lijevoj obali Une, Stari grad Sokolac se prvi put u historijskim izvorima spominje 1380. godine. Prema legendi, njegov nastanak se vezuje za bogataša Dobrišu koji je imao tri kćerke – Biku, Soku i Vranu.

Nakon očeve smrti kćerke su odlučile podići tri grada. Legenda kaže da je Bika odabrala mjesto na lijevoj obali Une i tu podigla grad koji je po njoj dobio naziv Bikće, iz kojeg je kasnije nastalo Bišće, da bi na kraju grad dobio ime koje i danas ima, a to je Bihać.

Soka je odabrala istočnu stranu i na visokom stjenovitom brdu izgradila grad koji po njoj dobi ime Sokolac. Najmlađa sestra Vrana je nadomak današnjeg naselja Ćukovi sagradila gradić koji je po njoj nazvan Vrnograč.

8. Spomen-park Garavice

Ovaj memorijalni kompleks nalazi se iznad Bihaća, na Ćamića brdu, a posvećen je žrtvama iz Drugog svjetskomg rata. Kompleks se sastoji od dvanaest mega skulptura sa pristupnim stazama. Autor skulptura je arhitekta Bogdan Bogdanović, a kompleks je 2011. godine proglašen nacionalnim spomenikom BiH.

9. Bihaćka Gradska otoka i ”Djevojka s Une”

U centru grada, na rijeci Uni nalazi se čuvena Gradska otoka koja je do 70-ih godina prošlog vijeka bila središte bihaćke čaršije. Zabilježeno je da su na ovoj adi 1893. godine bile 22 kuće, 43 magaze, sedam dućana, dva mlina te nekoliko drvenih dućana s mostovima do obala.  Danas se na njoj održavaju sajmovi, koncerti, motorijade…Otoka je živnula prije nekoliko godina nakon što je na nju, nakon restauracije, postavljena čuvena skulptura “Djevojka s Une”, jedan od simbola grada. Autor skulpture od lokalnog kamena bihacita je Vladimir Herljević, a izradio ju je na inicijativu Boška Marjanovića, jednog od najvećih zaljubljenika u Unu i osnivača ekološkog udruženja ‘Unski smaragdi’. Danas otoku pohode brojni turisti kako se bi se fotografisali pored Une i “Djevojke s Une”.

10. Kupalište Jotanovi otoci

Oko kilometar i po od centra grada nalazi se najpoznatije bihaćko kupalište Jotanovi otoci. Rijeka Una je ovdje plitkim rukavcima, ispreplela tlo, čime su nastali brojni otoci koji čine ovaj dio toka jedinstvenim. Zajedno sa Ljubavnim otocima i nekolicinom manje poznatih, Jotanovi otoci zauzimaju površinu od oko  8.000 kvadratnih metara. Na Jotanovim otocima nalazi se i velik broj slapova od kojih je najpoznatiji i najveći “šestica”. Una je u ovom dijelu dosta plitka, sa malim bazenima “zelenca” pa je velik broj Bišćana, ali i Krajišnika iz drugih gradova proplivao upravo na ovom kupalištu. Jotanovo je i omiljena destinacija za roštiljane, dok se piće hladi u ledenoj Uni.

11. Unske lađe

U Bihaću se od davnina njeguje tradicija izrade unskih lađa. Lađe su se nekad pravile u dvije veličine, velike i duboke za vađenje unskog pjeska koji se koristio kao građevinski materijal, te manje i pliće za ribarenje ili kao prijevozno sredstvo. U Bihaću je aktivna još nekolicina majstora koji izrađuju unske lađe, a danas se velike prave uglavnom u turističke svrhe. Klasične, male lađe možete iznajmiti u centru Bihaća te se provozati od gradske plaže “Betona” do kupališta “Amerikančevo”.

12. Kostelski buk

Samo osam kilometara od Bihaća, u naselju Kostela, nalazi se jedan od ljepših ukrasa Une, Kostelski buk. Neposredno pored buka nalazi se istoimeni restoran i hotel. Osim u izvrsnoj hrani uživat ćete u nazaboravnom pogledu na jedan od najljepših lokaliteta na smaragdnoj rijeci. U oviru ovog kompleksa nalazi se i mini Zoo vrt sa domaćim životinjama u kojem će posebno uživati najmlađi, a u neposrednoj blizini je otok za šetanje.

13. Japodski otoci

Turistički kompleks Japodski otoci su jedno od najčarobnijih mjesta na Uni, zahvaljujući prije svega jedinstvenoj prirodnoj strukturi na kojoj se nalazi. Kompleks se prostire na pet riječnih ada ili otoka koje su međusobno povezane drvenim mostovima. Naziv je dobio po Japodima, narodu koji je nastanjivao područje srednjeg toka rijeke Une, a specifični su po tome što su gradili sojenička naselja.

U prirodnom okruženju Japodskih otoka nalazi se restoran u kojem možete probati domaće gastro specijalitete, mali hotel “Konak”, a prenoćiti možete pod otvorenim nebom, u šatorima, apartmanima, vikendicama ili jedinstvenoj kućici na drvetu. Odnedavno nude i noćenje pod kupolom, čime su klasičnom kampiranju dodali dozu glamura. Gledani iz zraka Japodski otoci imaju oblik srca, a sigurno je da će vam predivna Una i priroda oko nje ukrasti srce zauvijek.

13. Turističko naselje “Natura art”

U naselju Lohovo koje je već decenijama omiljena vikend destinacija Bišćana nalazi se još jedan predivan kompleks, Turističko naselje “Natura art”, smješteno na zanimljivom dijelu toka Une. Građeno je postepeno, s puno pažnje i ljubavi kako bi svaki detalj bio savršen.  Naselje odiše bosanskom tradicijom s akcentom na ovaj dio Krajine gdje su mlinovi i  vodenice stoljećima mljeli pšenicu i kukuruz. Stara kovačnica daje prikaz nekadašnjih alata kojim su se kovale alatke za rad na seoskim  domaćinstvima. U sklopu naselja nalazi se hotel, bungalovi, tri restorana sa isključivo domaćom krajiškom ponudom, a za najmlađe goste na raspolaganju su dva igrališta.  

14. Restoran “River Dock”

Ovaj restoran sa jedinstvenom ponudom nalazi se nedaleko od Bihaća, u naselju Pritoka. Smješten je na obali Une, a osim što možete uživati u ukusnoj hrani na samoj obali, “River Dock” je otišao korak dalje.  Gostima se nudi mogućnost da ručaju pored samog slapa u specijalno izrađenoj lađi sa elektromotorom kapaciteta do 8 osoba. Ledeni dah vode ugodno će vas rashladiti, a sigurno će ovo biti nezaboravno iskustvo.

5. Etno-domaćinstvo “Hajdučka česma”

Na pola puta između Bihaća i Kulen Vakufa nalazi se etno-domaćinstvo “Hajdučka česma”. Zamišljeno je kao odmorište za svakog putnika namjernika koji će bar da svrati, prošeta i napije se prave izvorske vode iz česme, koja je obnovljena nakon rušenja, a datirala je iz 1804. godine. “Hajdučka česma” ima restoran u kojem se kuhaju gotovo svi bosanski gurmanski specijaliteti, a moguće i prenoćiti u luksuznim sobama ili simpatičnim bungalovima.

16. Štrbački buk

Najposjećenija destinacija u Nacionalnom parku “Una” je upravo Štrbački buk. Sa visinom od 24,5 metra predstavlja najviši i najspektakularniji vodopad u NP “Una”. Niz njega se obrušavaju slapovi i vodopadi rijeke Une, gradeći sedrene tvorevine, a snaga vode ostavlja bez daha.

Moć slapova može se osjetiti u buci i kapljicama koje pršte na sve strane, što dobro dođe kao osvježenje u vrućim ljetnim danima.

Početkom 20. stoljeća obale ovog vodopada krasili su brojni unski mlinovi. Danas područje oko vodopada krase edukativne ploče koje prate staze parka. Iz njih posjetioci mogu naučiti više od prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnoj baštini ovoga područja.

17.  Rafting i Una regata

Štrbački buk je i polazna tačka za većinu rafterskih tura. Una je posljednjih dvadesetak godina postala popularno odredište za ljubitelje adrenalinskih vožnji gumenim čamcima. No, ne treba zaboraviti da Bihać ima puno dužu tradiciju raftinga, jer je tradicionalna “Una regatta” prvi put održana sad već davne 1972. godine. Ova tradicionalna turističko-sportsko-kulturna manifestacija svake godine u špici ljetne sezone okuplja stotine učesnika koji se spuštaju raftovima, kajacima i čamcima. Zahvaljujući brojnim rafting klubovima, u spuštanju brzacima Une kroz njen kanjon u gornjem toku, ili laganoj vožnji u donjem dijelu, možete uživati tokom cijele godine.

18. Kulen Vakuf

Kulen Vakuf je najveće mjesto u Nacionalnom parku i od davnina predstavlja važno čvorište puteva. U vrijeme Rimskog carstva tuda je prolazila cesta koja je od Zadra povezivala rimske provincije Dalmaciju i Panoniju. Kulen Vakuf se prvobitno zvao Džisr-i-kebir (tur. Veliki most) po mostu koji je sagrađen na Uni početkom 18. stoljeća.  Kasnije mijenja ime u Palanka Mahmut paše Kulenovića, prema imenu najvećeg vakifa, a u 19. stoljeću dobija današnji naziv. Grad je nastao na umjetno stvorenom otoku uz lijevu obalu rijeke Une, tako da je uz same gradske bedeme tekla rijeka Una i njen umjetno prokopani rukavac, koji i danas postoji.

19. Stari grad Ostrovica

Iznad Kulen Vakufa nalazi se stari grad Ostrovica, izgrađen na istoimenom brdu. Grad je bio opasan jakim bedemima, visokim do 10 metara. Tvrđava se sastojala od četiri kule i dvije tabije. Prema usmenim predanjima, kad je austrougarska vojske navalila na Ostrovicu, vojnici su odolijevali napadima zahvaljujući ženama Ostrovice. Austrijski zapisi govore kako su se branitelji Ostrovice hrabro borili, a među njima i žene koje su oblačile oklope i borile se zajedno s muškarcima. To je izrodilo legendu o ostrovičkim Amazonkama. Prije nekoliko godina sjeverna kula je obnovljena i sada je atrkativna turistička tačka sa koje se pruža spektakularan pogled na Ljutočku dolinu i korito Une.

20. Martin Brod

Oko 24 kilometra uzvodno od Štrbačkog buka u pravcu Kulen Vakufa, nalaze se Martinbrodski slapovi koji predstavljaju najveći kompleks slapova na rijeci Uni. Pored Milančevog buka, u Martin Brodu možete vidjeti mnoštvo drugih slapova, kaskada i bazena koji se prostiru kroz naselje do ušća rječice Unac u Unu.  Ukoliko odlučite posjetiti Martin Brod možete uživati u organizovanim pješačkim rutama, tokom kojih se osim slapova obilazi i manastir Rmanj. U samom naselju Martin Brod možete pojesti vrlo ukusnu pastrmku iz lokalnih uzgajališta.