Naslovnica Lifestyle Dvije priče o nastanku somuna: Napravljen za askere ili na zahtjev Gazi...

Dvije priče o nastanku somuna: Napravljen za askere ili na zahtjev Gazi Husrev-bega

365

Bez somuna posutih crnim sjemenkam ćurekota ramazan u Sarajevu, a i šire je nezamisliv. O tome kako je omiljeno pecivo dobilo ime postoje dvije priče, a za DW ispričao ih je Kerim Somun.

“Na ruti od Hercegovine i Dubrovnika prema Stambolu (danas Istanbul), postojao je put kojim su se kretali vojska i trgovci, a put se vezao za rijeku Slatinu, koja nastaje od pritoka Ifsara i Somunskog potoka. Na Turbetu je bilo jedno od njihovih odmarališta (možda i prenoćišta, iako nema traga od hana), gde su im Bosanci koji su tu imali pekaru, pekli somune.

Nakon određenog vremena malo niže od Turbeta formirano je naselje koje je vremenom preraslo u selo Somuni, odakle svi moji pretci potiču. Na raskršću u selu, uz groblje i danas postoji Turbe, a u blizini Turbeta postoji jedan stećak na kojem je moja porodica prije par godina, pronašla urezanu kružnicu, koja je po formi, moju porodicu podsjetila na somun. Pecivo koje je nazvano po našem prezimenu je nešto što su konzumirali turski askeri i dubrovački mešetari, a danas je posebno traženo tokom ramazana, ali u novije doba, pojavom ćevabdžinica, tradicija pravljena somuna se proširila, pa se oni prave i mimo ramazana, jer ne postoji niti jedan pojedinac koji može zamisliti sarajevski ćevap, bez somuna, zar ne?

Postoji još jedna priča, a ona se vezuje za dolazak Gazi Husrev-bega u Sarajevu, i gradnju musafirhane kako bi putnici namjernici tu mogli spavati i imareta (narodna kuhinja). Gazi Husrev-begov intendant turskog porekla koji se prezivao Somun, dobio je zaduženje da za potrebe imareta napravi posebno pecivo koje će biti ukusno, jednostavno i brzo napravljeno, Taj intendant je iskoristio turski recept uz blago prilagođavanje, i napravio pecivo koje mi danas poznajemo kao somun. Intendant koji je napravio prvi somun, osmislio je i zanimljivu šaru na pecivu koja podseća na mušebak (drvena rešetka na prozorima ženskih prostorija u muslimanskim kućama). Posebnost somuna se svakako ogleda u sjemenkama ćurekota. Ovu priču je u jednom intervju ispričao i Mufid Garibija, arhitekta i vrsni poznavalac istorije Sarajeva.