Naslovnica Istaknuti članci Iščekujući SAD, Njemačka bježi od političkog zaokreta u BiH

Iščekujući SAD, Njemačka bježi od političkog zaokreta u BiH

Kada je riječ o problemima na Balkanu, Berlin je, prema analizi, trenutno suočen s mogućnošću da doživi političke neuspjehe, pokušavajući na određeni način ići lakšim putem izbjegavajući teške odluke

60

Nominacijom Christiana Schimdta za sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Njemačka riskira da kadrovsku politiku stavi kao prioritet, prije bilo kakve političke rasprave o ovom pitanju, navodi se u analizi EU Observera.Kako se navodi u analizi, Ured visokog predstavnika (OHR), zadužen za koordinaciju međunarodnih aktera i provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma već desetljeće nije dovoljno aktivan na političkoj sceni u BiH, a većinom se taj period odnosi na mandat austrijskog predstavnika Valentina Inzka.

Njemačka je i prije 15 godina po vodstvom kancelarke Angele Merkel bila ključna za poticanje promjena transatlantskog kursa BiH te je nominovala Christiana Schwarza-Schillinga za visokog predstavnika, koji je na toj poziciji zamijenio Britanca Paddyja Ashdowna.

Prepuštanje politike

Ovaj potez je, kako se navodi u tekstu, bio dio zajedničke odluke Evropske unije i SAD-a, koja je promovirala politiku da domaći lideri moraju donositi većinu odluka. Ovakva strategija, pokazalo se vremenom, dodatno je učvrstila moć postojećih elita koje su postale izuzetno otporne na bilo kakvo provođenje reformi.

U januaru 2021. godine, kako ističe EU Observer, Njemačka se ponovo odlučila vratiti na bh. političku scenu. Nakon gotovo mjesec službene šutnje, zvanični Berlin se oglasio i zvanično izašao s nominacijom Schmidta na poziciju visokog predstavnika.

“Nominacijom Njemačka preuzima inicijativu za ponovno postavljanje Bosne i Hercegovine na međunarodni politički fokus”, saopćilo je njemačko ministarstvo vanjskih poslova.

Međutim, bez ikakvog ranijeg objašnjenja o tome zašto su se odlučili na ovu inicijativu, prema mišljenju EU Observera, ostaje sumnja kako je Schmidt kandidovan kako bi preduhitrio moguće poteze Bidenove administracije koja također namjerava imati mnogo aktivniju ulogu na Balkanu i u BiH.

Da će se SAD aktivnije uključiti u procese u BiH dokaz je i niz događaja organizovanih povodom 25. godišnjice Dejtonskog sporazuma, u kojima su učestvovali mnogi bivši članovi američke administracije, kao i sadašnji ambasador SAD-a u BiH.

Čemu žurba?

Schmidtova nominacija 20. januara, na dan inauguracije američkog predsjednika Joea Bidena, također, prema analizi, ulijeva dozu sumnje u namjere Njemačke da ojača ulogu OHR-a i to nakon 12 godina neaktivnosti ove institucije.

Određene naznake za aktivniju ulogu Njemačke dao je ambasador ove zemlje pri Ujedinjenim nacijama i dugogodišnji savjetnik Angele Merkel Christoph Heusgen.

On je tokom sjednice izjavio kako je potrebno ojačati OHR i izvršiti rekonstrukciju bonskih ovlasti koje omogućavaju visokom predstavniku da poduzme radnje kojima bi spriječio kršenje Dejtonskog sporazuma ili bi jednostavno nametnuo određene zakone koji se, usljed nedostatka političke volje, nisu mogli ostvariti dogovorom domaćih lidera.

Međutim, bonske ovlasti su bile djelotvorne jedino u slučaju kada je iza visokog predstavnika zaista stajala jedinstvena podrška Zapada.

Kada je riječ o problemima na Balkanu, Berlin je, prema analizi, trenutno suočen s mogućnošću da doživi političke neuspjehe, pokušavajući na određeni način ići lakšim putem izbjegavajući teške odluke.

U pitanjima u kojima je Njemačka nesumnjivo predvodila Evropu, a tiču se pitanja migrantske krize tokom 2015. godine i odbijanja prijedloga za “razmjenu teritorija” između Kosova i Srbije od 2018. do danas, rukovodstvo Angele Merkel pravovremeno je reagiralo i postupilo na najbolji mogući način.

Gledajući ranije odluke, očigledno je da Merkel u strateškim pitanjima mnogo više voli kontinuitet i mogućnost postepenih promjena, što jasno ilustrira i njena podrška novom lideru CDU-a Arminu Laschetu, koja je dugo najavljivana i napokon obznanjena.

Prema tome, svi ovi faktori podrazumijevaju kontinuitet politike i na samom Balkanu, a ne politički zaokret politike prema BiH, na što ukazuje naprasna kandidatura Schmidta za novog visokog predstavnika.

Prema mišljenju EU Observera, već ranije je tokom analiza razbijen mit da je jedini način da se međunarodna zajednica angažira u BiH taj da nameće rješenja ili se oslanja na domaće političke elite koje ne pokazuju apsolutno nikakvu želju za promjenama.

Umjesto toga, potrebno je raditi na postizanju transatlantskog konsenzusa kojim bi se stvorilo okruženje koje će artikulirati zahtjeve građana o tome u kojem smjeru u budućnosti treba ići Bosna i Hercegovina.

U zaključku EU Observera navodi se kako je Njemačka potezom nominacije Schmidta pokrenula političko pitanje o BiH na najgori mogući način te je još jednom ukazala na nedostatak koordinacije između zapadnih zemalja.

Također, dolazak Bidenove administracije morat će napokon pokrenuti pitanje o tome gdje se Bosna i Hercegovina nalazi 16 godina nakon posljednje odluke Berlina da na mjesto visokog predstavnika postavi svoga čovjeka od povjerenja.