Naslovnica Ekologija Kako je mali grad postao primjer za kvalitetnu energetsku tranziciju

Kako je mali grad postao primjer za kvalitetnu energetsku tranziciju

Stari svijet koji je moderniziran. Prije smo se grijali na drva. Danas se grijemo na drva, ali koristeći vrlo naprednu tehnologiju, kaže gradonačelnik Sylvain Quoirin

112

Venizy je malo mjesto od nekoliko stotina stanovnika u francuskoj regiji Burgundija, a može služiti kao primjer mnogo većim i razvijenijim lokalnim zajednicama za kvalitetnu energetsku tranziciju.

Budući da se nalazi u srcu regije bogate šumama, gradonačelnik je odlučio da se sistem za grijanje u javnimzgradama u gradiću Venizy prebaci sa mazuta na drvo.

“Stari svijet koji je moderniziran. Prije smo se grijali na drva. Danas se grijemo na drva, ali koristeći vrlo naprednu tehnologiju”, kaže gradonačelnik Sylvain Quoirin, prenosi Euronews.

Promjena je donijela financijske uštede ali, još važnije, smanjila je loš utjecaj na okoliš. Nova kotlovnica smanjuje troškove grijanja za više od polovice i omogućuje uštedu od 63 tone emisije CO2 godišnje.

“Danas se grijemo na drva, ali koristeći vrlo naprednu tehnologiju. To je druga vrsta energije, druga je vrsta grijanja koja koristi postojeću instalaciju. Prijenos energije iz mazuta na drvo stvara stvarnu uštedu na operativnim troškovima, čak uzimajući u obzir troškove ulaganja”, ističe prvi čovjek Venizyja.

Tehnološki prijelaz prema čistijem i obnovljivom izvoru energije koštao je ovu zajednicu oko 277.000 eura, što je djelomično financirano kroz kohezijsku politiku Europske unije.

Drva za kotlovnice dolaze iz 800 hektara komunalne šume koja je pod nadzorom nadležnih tijela za zaštitu okoliša. Drvo za ogrijev se uglavnom izvlači iz izdanačkog otpada, mrtvih stabala ili stabala koja su posječena iz sigurnosnih razloga, na primjer u blizini cesta.

“Godišnja potreba općine za sječenim drvima iznosi 80 tona”, kaže Thierry Bruggeman, upravitelj šuma za općinu Venizy.

“Uglavnom se drvo siječe zimi, a u maju i junu to se drvo cijepa i čuva u šupi kako bi se moglo osušiti. Dakle, ostavljamo ga da se suši otprilike tri ili četiri mjeseca, a zatim ga možemo koristiti izravno za komunalnu kotlovnicu”, pojasni je Bruggeman.

Da bi se osigurala najbolja energetska učinkovitost, ovo je prirodno gorivo oblikovano u obliku malih, homogenih komadića suhog drveta.

Osim velikih ušteda i ekoloških prednosti, ova promjena je donijela i poslove za male lokalne firme, budući da drvo obrađuju lokalni izvođači.

Tako je energetska tranzicija u ovoj maloj zajednici promovisala puni krug koristi u poslovnom smislu.

“Otpad koji kotlovi proizvode, tu mislim na pepeo, bit će ugrađen u kompost”, kaže Jean-Pierre Gallois, voditelj javnih radova u općini, i dodaje:

“Ono što se uzima iz prirode na kraju svega se i vraća prirodi”.

Glavna mreža isporučuje toplotnu energiju gradskoj vijećnici, obližnjim javnim stanovima i za dvije škole, kao i jednom kulturnom centru na rubovima gradića