Naslovnica Istaknuti članci Kolektivni imunitet možemo postići samo ako se cijepe djeca do 16 godina

Kolektivni imunitet možemo postići samo ako se cijepe djeca do 16 godina

Da, pojavili su se i novi sojevi koronavirusa. Zbog njih smo zabrinuti jer se brzo šire, povezani su s težom kliničkom slikom i mogu negativno utjecati na djelotvornost cjepiva

90

Specijalistica pulmologije, doktorica Elisabeth Leko Mohr iz Lovrana, koja danas živi u Beču gdje ima privatnu ordinaciju, u razgovoru za Novi list komentirala je pandemiju koronavirusa i kako se nositi sa situacijom.

“Kao i svaki građanin provodim sve mjere zaštite koje su od Ministarstva zdravlja Austrije propisane, budući da živim i radim u Beču. To znači nošenje maski, držanje distance, reduciranje kontakata na ono što je neophodno. Nedavno su u Austriji zbog prisutnih mutacija pooštrili epidemiološke mjere – svi građani moraju nositi maske FFP2 za visokorizične situacije i držati razmak od dva metra. Tu su i higijenske mjere – dezinfekcija i pranje ruku. Uvijek kod sebe imam dezinfekcijsko sredstvo. Za ruke preporučujem ono u obliku gela jer sadrži zaštitne sastojke za kožu na koju se mora paziti jer su neka dezinfekcijska sredstva jako agresivna”, rekla je dr. Elisabeth Leko Mohr za Novi list.

Ističe da od početka pandemije u kupovinu prehrambenih namirnica ide jedanput tjedno, a ostalo samo ako je nužno ili naručuje preko interneta. Također, sve usluge koje može rješava internetom, kako bi smanjila odlazak u institucije. Kao liječnica obavezna je testirati se jednom tjedno na covid-19 zajedno sa svojim zaposlenicima. Koriste brzi antigenski test i tako, kaže, štite i sebe i pacijente.

Zabrinuti su, kaže, zbog novih sojeva:

“Da, pojavili su se i novi sojevi koronavirusa. Zbog njih smo zabrinuti jer se brzo šire, povezani su s težom kliničkom slikom i mogu negativno utjecati na djelotvornost cjepiva. Do sada su poznata tri soja – britanski soj B.1.1.7, brazilski soj P.1 i južnoafrički soj B.1.351. Britanskim sojem je inficirano već 90 posto stanovništva u Engleskoj, sve se više širi u europskim zemljama. U Brazilu, u Manausu u Amazoni, u studenom prošle godine 76 posto stanovnika je imalo antitijela i mislilo se da je postignut “imunitet krda”. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije je došao drugi val koji je u toj regiji izazvao novi soj P.1 kojim se inficirala mlađa populacija, koja tamo i prevladava. U Južnoj Africi u 95 posto slučajeva se radi o zarazi novim sojem, imamo ga već i u Europi.

Najviše zabrinjava južnoafrički soj virusa koji se već proširio u nekim dijelovima Europe, primjerice kod nas u Tirolu je jedno žarište, pa smo taj dio zemlje stavili praktički u karantenu da bismo spriječili daljnje širenje. Problem je kod južnoafričkog soja što cjepiva na njega slabo djeluju. Mutacije su općenito zaraznije, brzo se šire i izazivaju težu kliničku sliku. To je i razlog što je u većini zemalja Europske unije lockdown do Uskrsa produžen, da ne bi došlo do trećeg vala.”

Djelotvornost cjepiva

O djelotvornosti cjepiva kaže: “Što se tiče cjepiva i mutacija aktualna situacija izgleda ovako: kod cjepiva Pfizer-BioNTech i Moderna postoje samo podaci da oni in vitro djeluju na britanski i afrički soj, za brazilski soj nema podataka; cjepivo AstraZeneca djeluje 74,6 posto kod zaraze britanskim sojem, kod južnoafričkog soja praktički nema djelovanja, testiranje je tamo i obustavljeno kad je ustanovljeno da ima učinak samo 10 posto; vektorsko cjepivo Johnson&Johnson djeluje 57 posto kod južnoafričkog soja, za britanski i brazilski soj nema podataka; američko rekombinantno cjepivo Novavax djeluje 85,6 posto kod britanskog soja i 60 posto kod afričkog soja, za brazilski soj nema podataka.

Sojevi se brzo šire i zato su epidemiološke mjere i lockdown u većini zemalja pooštreni. Upravo zato je važno što prije procijepiti stanovništvo. Covid-19 je nepredvidiv i brzo se širi. Mi moramo biti brži od njega. Za sada je virus brži od nas.”

Napominje da bez obzira na razlike u cjepivima sva štite od razvoja teškog oblika bolesti te je zato bolje cijepiti se nego čekati.

Što se tiče cijepljenja djece, dodaje: “Djecu, odnosno mlađe od 16 godina ne mogu cijepiti jer u toj dobnoj skupini nisu vođene studije, odnosno provedena testiranja. Cjepivo Pfizer-BioNTech je odobreno od 16, a Moderna i AstraZeneca od 18 godina. Teži oblici kovida su opisani i kod djece, multisistemski inflamatorni sindrom, MIS-C, kao i stanje nakon COVID-19. “Imunitet krda” može se postići samo ako se djeca i mladi do 16 godina cijepe. U tijeku je testiranje, studija o cijepljenju u dobi između 12 i 16 godina tvrtke Pfizer-BioNTech. Moderna je isto počela testiranje u dobi između 12 i 16 godina, dok AstraZeneca planira testiranje u dobi od 6 do 18 godina.

Iako nema dokaza o negativnom utjecaju cjepiva na nerođenu djecu, trudnice se ne trebaju cijepiti, dok ne bude više saznanja o cjepivima. Ako se žena cijepi ne znajući da je trudna, ne preporučuje se prekid trudnoće. Cijepljenje za vrijeme dojenja je moguće. Iako nema dovoljno podataka preporučuje se začeti tek dva mjeseca nakon druge doze cjepiva.”